Kategorija: Ishrana

  • Da li je san bitan za regulaciju   tjelesne težine?

    Da li je san bitan za regulaciju tjelesne težine?

    San je jedan od ključnih faktora koji utiču na naše fizičko i mentalno zdravlje, a njegova povezanost sa tjelesnom težinom je višestruka i složena. Iako mnogi smatraju da su ishrana i fizička aktivnost ključ za mršavljenje ili održavanje tjelesne težine, istraživanja pokazuju da kvalitetan san igra istu, ako ne i važniju ulogu. Nedostatak sna može ozbiljno narušiti ravnotežu hormona, metabolizam i unos hrane, što sve može negativno uticati na vašu tjelesnu težinu.

    1. Hormonski uticaj na apetit

    San ima direktan uticaj na ravnotežu hormona koji regulišu naš apetit. Dva ključna hormona koja utiču na glad i sitost su grelin ( hormon gladi )i leptin ( hormon sitosti) . Grelin je hormon koji signalizira mozgu da smo gladni, odnosno da treba da jedemo. Kada smo iscrpljeni i ne spavamo dovoljno, nivo grelina u krvi raste, što znači da ćemo imati jači apetit i želju za hranom, posebno za hranom bogatom kalorijama i mastima. Leptin je hormon koji nam govori da smo siti i da je vrijeme da prestanemo da jedemo. Kada ne spavamo dovoljno, nivo leptina opada, pa osećaj sitosti može biti smanjen. To znači da, čak i kada unesemo dovoljno hrane, tijelo i dalje može da oseća potrebu za hranom.

    Ova neravnoteža hormona dovodi do povećanog unosa hrane, a naročito nezdravih grickalica koje sadrže visok nivo šećera i masti, što može dovesti do povećanja tjelesne težine.

    2. Uticaj na nivo energije i metabolizam

    San takođe utiče na naš metabolizam i način na koji sagorijevamo kalorije. Istraživanja pokazuju da ljudi koji spavaju manje od 7 sati noću imaju usporen metabolizam, što znači da tijelo sagorijeva kalorije sporije, čineći mršavljenje ili održavanje zdrave tjelesne težine težim.

    Nedostatak sna može uticati na sposobnost tijela da efikasno sagorijeva masti i reguliše nivo šećera u krvi. Ovo dovodi do povećanog skladištenja masti, posebno u predjelu stomaka, koje je povezano sa većim rizikom od bolesti poput dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.

    3. Uticaj na odluke o ishrani

    Kada smo umorni, naš mozak ima smanjenu sposobnost donošenja racionalnih odluka, pa tako i u pogledu ishrane. Iscrpljeni ljudi imaju tendenciju da biraju visokokaloričnu, brzu i nezdravu hranu jer im je potreban brz izvor energije. To je zbog toga što umor smanjuje sposobnost kontrolisanja impulsa i donošenja zdravih odluka.

    Manjak sna može povećati želju za hranom bogatom ugljenim hidratima u obliku šećera i prerađene hrane, što može doprinjeti povećanju tjelesne težine.

    4. Povećan nivo stresa i kortizol

    Nedostatak sna može povećati nivo hormona stresa – kortizola. Kortizol je hormon koji se izlučuje u stresnim situacijama, a njegova visoka koncentracija može imati značajan uticaj na tjelesnu težinu. Kada je nivo kortizola povišen, tijelo skladišti više masti, posebno u predjelu stomaka, što dovodi do povećanja tjelesne težine.

    5. Slabija motivacija za fizičku aktivnost

    Kada ne spavamo dovoljno, nivo energije opada, a motivacija za fizičku aktivnost drastično se smanjuje. Umor nas čini sklonijima da preskočimo treninge ili fizičku aktivnost uopšte. Redovno vježbanje je ključno za sagorijevanje kalorija i održavanje zdrave tjelesne težine, pa smanjena fizička aktivnost zbog nedostatka sna može učiniti gubitak kilograma težim.

    6. Kvalitet sna i dugoročni efekti na zdravlje

    Nedostatak sna ima dugoročne efekte na naše zdravlje. Osobe koje spavaju manje od 6 sati noću imaju povećan rizik od razvoja ozbiljnih oboljenja, kao što su srčane bolesti, dijabetes tipa 2 i hipertenzija. Ovi zdravstveni problemi mogu indirektno uticati na sposobnost regulacije tjelesne težine, jer često dolazi do promjena u metabolizmu i hormonskoj ravnoteži.

    Šta možemo uraditi da poboljšamo kvalitet sna?

    Ako želite da poboljšate kvalitet svog sna i tako pozitivno utičete na svoju tjelesnu težinu, postoji nekoliko strategija koje možete primjeniti:

    Uspostavite redovan režim spavanja: Pokušajte da idete u krevet i budite se u isto vreme svakog dana, čak i tokom vikenda. Stvorite prijatno okruženje za spavanje: Soba treba da bude tamna, tiha i hladna. Izbjegavajte kofein i alkohol: Kofein može da ometa san, dok alkohol može da utiče na kvalitet sna, čak i ako vas uspava. Vježbajte redovno: Fizička aktivnost može poboljšati kvalitet sna, ali izbjegavajte intenzivne treninge neposredno prije spavanja. Uvedite opuštajuću rutinu pred spavanje: Meditacija, čitanje knjige ili topla kupka mogu pomoći da se opustite prije nego što legnete u krevet. Izbjegavajte ekrane pred spavanje: Plava svjetlost sa ekrana mobitela, računara i televizora može da smanji proizvodnju melatonina, hormona koji je odgovoran za san

    Zbog svega navedenog važno je da ne zanemarite san, već da ga tretirate kao ključni element vaše strategije za mršavljenje i održavanje zdrave tjelesne težine.

  • Koliko traje proces gubitka kilograma?

    Koliko traje proces gubitka kilograma?

    Vrijeme potrebno da se izgube kilogrami zavisi od različitih faktora, uključujući početnu tjelesnu težinu, ciljeve mršavljenja, vrstu ishrane, nivo fizičke aktivnosti i genetiku. Iako ne postoji univerzalno pravilo, evo nekoliko osnovnih smjernica koje mogu pomoći da se razjasni koliko je vremena potrebno za mršavljenje:

    1. Brzina gubitka kilograma

    Za zdravo mršavljenje, preporučuje se gubitak težine od 0,5 do 1 kilograma sedmično. Ovo je siguran i održiv tempo koji omogućava da se izgubljena težina ne vrati brzo.

    Šta to znači u praksi:

    • Ako planirate da izgubite 5 kilograma, može vam biti potrebno oko 5-10 sedmica.
    • Ako planirate da izgubite 20 kilograma ili više, može vam biti potrebno i nekoliko mjeseci (oko 5-6 mjeseci uz gubitak od 1 kilograma sedmično).

    2. Početna tjelesna težina

    Osobe koje imaju veću početnu tjelesnu težinu mogu brže gubiti istu u početnim fazama dijete. Ovo je često rezultat gubitka vode i smanjenja tjelesne mase u prvih nekoliko sedmica, ali kako gubitak kilograma napreduje, tempo gubitka težine se obično usporava.

    3. Ishrana i kalorijski deficit

    Da biste izgubili kilograme, potrebno je da budete u kalorijskom deficitu, što znači da unosite manje kalorija nego što trošite. To možete postići smanjenjem unosa kalorija kroz ishranu, povećanjem fizičke aktivnosti ili kombinovanjem oba pristupa.

    Kalorijski deficit od 500 kalorija dnevno može dovesti do gubitka od oko 0,5 kilograma sedmično.

    Kalorijski deficit od 1000 kalorija dnevno može dovesti do gubitka od oko 1 kilograma sedmično.

    4. Fizička aktivnost

    Kombinacija pravilne ishrane i fizičke aktivnosti ubrzava mršavljenje. Vježbe poput trčanja, brze šetnje, vožnje bicikla i plivanja, kao i vježbe snage, mogu pomoći u sagorijevanju kalorija i očuvanju mišićne mase dok gubite težinu.

    5. Genetika i metabolizam

    Genetika i brzina metabolizma igraju značajnu ulogu u tome koliko brzo možete gubiti težinu. Neki ljudi imaju brži metabolizam i lakše sagorijevaju kalorije, dok drugi mogu doživjeti sporiji proces mršavljenja, čak i uz iste navike.

    6. Održavanje težine

    Nakon što postignete željenu tjelesnu težinu, važno je da nastavite sa zdravim navikama i održavate postignuti rezultat. Održavanje težine može biti izazovno, ali je moguće uz pravilnu ishranu i fizičku aktivnost.

    Savjet nutricioniste :

    Da biste smršali, najvažniji faktori su tempo mršavljenja, vrsta ishrane i nivo fizičke aktivnosti. Ako se držite zdravih i održivih metoda, možete postepeno gubiti težinu na zdrav način. Gubitak od 0,5 do 1 kilograma sedmično smatra se sigurnim i dugoročno održivim što znači da mršavljenje može da traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, u zavisnosti od vaših ciljeva.

    Prvi znaci mršavljenja nisu uvijek očigledni ili drastični, ali se obično primjećuju kroz promjene u energiji, kondiciji, smanjenju obima struka I bokova, smanjenju apetita i boljem opštem osjećaju. Najvažnija stvar je da ostanete dosljedni i strpljivi, jer mršavljenje je postepen proces koji zahtijeva vrijeme i trud. Razumijevanje tih prvih znakova može vam pomoći da ostanete motivisani i nastavite sa zdravim navikama koje će dugoročno doprinjeti vašem zdravlju i ciljevima mršavljenja.

  • Najčešće greške u prehrani

    Najčešće greške u prehrani

    Prehrana igra ključnu ulogu u našem zdravlju i dobrobiti, ali često pravimo greške koje mogu negativno utjecati na naš organizam. U današnjem ubrzanom načinu života, prepunom stresa i obaveza, lako je skliznuti u loše prehrambene navike koje dugoročno mogu dovesti do problema s težinom, energijom, pa čak i hroničnim oboljenjima. U ovom članku, razmotrit ćemo najčešće greške u prehrani i kako ih ispraviti kako biste se osjećali bolje i živjeli zdravije.

    1. Preskakanje obroka

    Greška: Preskakanje obroka, osobito doručka, može zvučati kao jednostavan način da se smanji unos kalorija, ali to može dovesti do smanjenja metabolizma i povećanja osjećaja gladi kasnije tokom dana. Takođe, može doći do prejedanja jer tijelo traži brzi izvor energije.

    Rješenje: Nema potrebe za drastičnim restrikcijama – ključno je jesti redovito i balansirano. Dobar doručak, poput zobenih pahuljica s voćem i orašastim plodovima, pomoći će održati energiju i spriječiti prejedanje kasnije.

    2. Previše prerađene hrane

    Greška: Prerađena hrana bogata je zasićenim mastima, natrijem i šećerima. Konzumiranje takvih namirnica redovito može dovesti do povećanja težine, povišenog krvnog tlaka i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti.

    Rješenje: Pokušajte smanjiti unos prerađene hrane i umjesto toga birajte svježe i prirodne namirnice. Svježe povrće, voće, cjelovite žitarice, nemasni proteini i zdrave masti trebali bi biti temelj vaše prehrane.

    3. Previše tekućih kalorija

    Greška: Kafa s puno šećera, zaslađivači, gazirani napici i voćni sokovi mogu sadržavati velike količine skrivenih kalorija. Mnogi ljudi ne računaju tekuće kalorije u svoj dnevni unos, što može dovesti do viška kilograma.

    Rješenje: Preporučuje se piti vodu, nezaslađeni čaj ili kafu bez šećera. Ako volite sokove, pripremite ih sami i smanjite količinu dodanog šećera.

    4. Nedostatak vlakana u prehrani

    Greška: Vlakna su ključna za zdravlje probavnog sistema, kontrolu težine i prevenciju hroničnih oboljenja. Nažalost, mnogi ljudi ne unose dovoljno vlakana, što može dovesti do problema sa stolicom, nadutosti i osjećaja umora.

    Rješenje: Povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke izvrsni su izvori vlakana. Pokušajte u svaki obrok uključiti barem jedan izvor vlakana.

    5. Previše zasićenih masti i šećera

    Greška: Prekomjeran unos zasićenih masti (koja se nalazi u prženoj, brzoj hrani, masnom mesu) i šećera može povećati rizik od razvoja dijabetesa, bolesti srca i drugih hroničnih oboljenja.

    Rješenje: Birajte zdrave masti, poput onih u avokadu, orašastim plodovima i maslinovom ulju. Smanjite unos rafiniranih šećera i odlučite se za prirodne zaslađivače poput meda ili javorovog sirupa u umjerenim količinama.

    6. Prekomjerna konzumacija alkohola

    Greška: Alkohol je bogat kalorijama, a prekomjerna konzumacija može usmjeriti tijelo prema skladištenju viška masti, smanjiti kvalitetu sna i povećati rizik od bolesti jetre.

    Rješenje: Ako konzumirate alkohol, radite to umjereno. Jedno do dva pića dnevno mogu biti prihvatljiva, ali izbjegavajte redovitu prekomjernu konzumaciju.

    7. Nedostatak raznolikosti u prehrani

    Greška: Držanje iste rutine u prehrani može značiti da ne unosimo dovoljno različitih nutrijenata, što može dovesti do prehrambenih deficita.

    Rješenje: Raznovrsnost je ključ za uravnoteženu prehranu. Svaka namirnica nosi različite nutrijente, pa se trudite uključiti različite vrste povrća, voća, proteina i žitarica u svoju prehranu.

    8. Previše soljenja hrane

    Greška: Visok unos soli može dovesti do visokog krvnog pritiska i povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Većina prerađene hrane sadrži veliku količinu soli, zbog čega često nismo ni svjesni njenog unosa.

    Rješenje: Smanjite unos soli pripremanjem hrane kod kuće i korištenjem začina poput peršuna,bijelog luka, limuna i začinskog bilja za poboljšanje okusa.

    9. Nepravilno balansiranje makronutrijenata

    Greška: Prehrana koja se temelji samo na ugljikohidratima ili proteinima, a zanemaruje zdrave masti, može dovesti do neravnoteže u tijelu. Važno je osigurati balans između svih makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti).

    Rješenje: Nastojte održavati uravnoteženu prehranu koja uključuje sve tri skupine makronutrijenata u pravim omjerima za vaše tijelo i ciljeve.

    10. Nedostatak hidratacije

    Greška: Neki ljudi ne unose dovoljno vode, što može dovesti do dehidracije, problema sa kožom i smanjene energije.

    Rješenje: Preporučuje se piti barem 8 čaša vode dnevno. Ako ste fizički aktivni, možda ćete trebati i više vode kako biste nadoknadili izgubljenu tekućinu.

    Savjet nutricioniste:

    Pravilna prehrana je temelj zdravog života. Kroz male promjene u svakodnevnim navikama, poput povećanja unosa vlakana, smanjenja konzumacije prerađene hrane i alkohola, te unosa više tekućine, možete napraviti velike razlike u svom zdravlju. Ključ je u ravnoteži – uživajte u svim vrstama hrane, ali u umjerenim količinama, i dajte svom tijelu potrebnu energiju i hranjive tvari koje mu trebaju za optimalno funkcioniranje.

    Pobrinite se za svoje tijelo, jer ono zaslužuje najbolje!

  • Savjeti za prehranu tokom Ramazana

    Savjeti za prehranu tokom Ramazana

    Ramazan, mjesec posta za muslimane širom svijeta, podrazumijeva suzdržavanje od hrane, pića i drugih tjelesnih užitaka od zore do zalaska sunca. Iako je post duhovna praksa, on takođe ima značajan uticaj na cjelokupno zdravlje I može donijeti brojne zdravstvene benefite, uključujući detoksikaciju organizma, poboljšanje metabolizma i jačanje mentalne discipline.

    Naučne studije potvrđuju zdravstvene koristi naizmjeničnog posta kao što su niži krvni pritisak i holesterol, smanjenje upale, bolju osjetljivost na inzulin i smanjen rizik od dijabetesa tip 2. Postoje i dokazi da naizmjenični post može pomoći da poboljšamo dugoročno pamćenje, smanjimo rizik od određenih bolesti i usporimo znakove starenja. U satima posta kada se ne konzumira hrana ili piće, tijelo koristi svoje zalihe ugljikohidrata (pohranjene u jetri i mišićima) i masti kako bi obezbijedilo energiju nakon što se potroše sve kalorije iz hrane konzumirane tokom noći.

    Ovisno o vremenskim prilikama i dužini posta, većina ljudi koji poste tokom ramazana će doživjeti blagu dehidraciju, što može uzrokovati glavobolje, umor i poteškoće s koncentracijom. Međutim, ovo nije štetno po zdravlje, pod uslovom da se nakon prekida posta unese dovoljno tekućine .
    Da bi organizam ostao zdrav i funkcionalan, važno je obratiti pažnju na nutritivnu vrijednost hrane koja se konzumira tokom iftara i sehura.


    Savjeti za prehranu tokom Ramazana

    Prehrana tokom Ramazana treba da bude uravnotežena i nutritivno bogata kako bi tijelo imalo dovoljno energije za cijeli dan posta.


    Osnovne preporuke tokom posta su:

    1. Osigurati dovoljan unos tečnosti – Nakon dugog perioda bez unosa tečnosti, važno je hidrirati organizam. Preporučuje se konzumacija vode, prirodnih sokova bez dodatnog šećera i supa bogatih elektrolitima.
    2. Birati kvalitetne izvore energije – Za iftar birajte složene ugljikohidrate poput integralnog hljeba, smeđe riže i povrća bogatog vlaknima kako biste postepeno nadoknadili energiju.
    3. Proteini za dugotrajan osjećaj sitosti – Meso, riba, mahunarke i jaja su odličan izbor za iftar i sehur, jer osiguravaju stabilan nivo šećera u krvi i pomažu u obnovi mišića.
    4. Izbjegavajte prerađenu i masnu hranu – Pržena i visokokalorična hrana može opteretiti vaš probavni sistem, izazvati umor i otežati post narednog dana.
    5. Voće i povrće za nadoknadu vitamina i minerala – Hurme su tradicionalni izbor za prekid posta jer brzo nadoknađuju energiju, ali i drugo svježe voće i povrće je bitno u očuvanju zdravlja.
      Šta jesti za sehur I iftar
      Iftar: Započnite blagim obrokom poput hurmi i vode, zatim unesite toplu supu a glavni obrok konzumirajte polako kako biste olakšali probavu.
      Sehur: Izbjegavajte slanu i tešku hranu koja može izazvati dehidraciju. Idealno je konzumirati mliječne proizvode, orašaste plodove, zobene pahuljice i proteine kako biste imali energiju tokom dana.

    Ako se bavite sportom ili vježbate tokom ramazana idealno vrijeme za to je nakon prekidanja posta, mada može I neposredno pred prekid posta jer ćete moći piti tečnost. Izbjegavajte hranu i pića koja sadrže puno soli i kofeina da ne bi došlo do dehidracije.

    Post tokom Ramazana može imati brojne zdravstvene prednosti ako se hrana pravilno bira i konzumira. Uravnotežena ishrana pomaže u održavanju energije, poboljšava metabolizam i doprinosi opštem blagostanju.
    Fokusirajte se na prirodne, sezonske i nutritivno bogate namirnice i slušajte potrebe svog organizma kako biste maksimalno iskoristili dobrobiti posta.
    Ramazan nas podstiče na razmišljanje i disciplinu, kao i na razbijanje loših navika, kada možemo jesti zdravije i pažljivije i to nastaviti tokom cijele godine


    Primjer jelovnika tokom Ramazana


    Jelovnik uključuje zdrav iftar, laganu užinu nakon iftara i hranjiv sehur. Fokus je na sporim ugljikohidratima, proteinima i zdravim mastima kako bi se osigurala dugotrajna energija i stabilan nivo šećera u krvi.

    Dan 1
    Iftar
    • Hurme i voda
    • Pileća supa s povrćem
    • Pečena piletina s integralnim rižotom i svježom salatom
    • Jogurt
    Užina nakon iftara
    • Šaka orašastih plodova i jedna jabuka
    Sehur
    • Omlet s povrćem i feta sirom
    • Integralni tost s malo avokada
    • Čaj ili voda


    Dan 2
    Iftar
    • Hurme i voda
    • Supa od leće
    • Pečena riba s povrćem i bulgurom
    • Salata s maslinovim uljem
    Užina nakon iftara
    • Banana s malo putera od kikirikija
    Sehur
    • Zobena kaša s medom i orašastim plodovima
    • Jogurt s lanenim sjemenkama


    Dan 3
    Iftar
    • Hurme i voda
    • Supa od tikvica
    • Teletina u umaku s kuhanim batatom i blitvom
    • Kefir
    Užina nakon iftara
    • Voćna salata s jogurtom
    Sehur
    • Integralni hljeb s humusom i maslinama
    • Kuhano jaje
    • Biljni čaj


    Dan 4
    Iftar
    • Hurme i voda
    • Supa od paradajza
    • Pečena puretina s rižom i grilovanim povrćem
    • Svježa salata s limunovim sokom
    Užina nakon iftara
    • Par kockica tamne čokolade i šaka badema
    Sehur
    • Proteinski smoothie (jogurt, banana, chia sjemenke)
    • Integralni tost sa sirom i paradajzom


    Dan 5
    Iftar
    • Hurme i voda
    • Kremasta čorba od slanutka
    • Punjene paprike s mljevenim mesom i integralnom rižom
    • Jogurt s malo cimeta
    Užina nakon iftara
    • Jabuka s bademovim puterom
    Sehur
    • Omlet s gljivama i mladim sirom
    • Integralni tost s tahinom i medom
    • Voda ili blagi čaj


    Ovakav jelovnik je bogat vlaknima, proteinima i zdravim mastima, što pomaže u održavanju energije tokom posta.