Kada vam ljekar kaže da ultrazvuk jetre pokazuje povećanu ehogenost ili
steatozu jetre, možda ne znate odmah šta to znači. Ali ako vam kaže masna jetra, vjerovatno osjetite nelagodu. Možda i krivnju. I odmah počnete razmišljati: je li to moja krivica? Je li to od hrane? Od kilaže? Može li se to popraviti?Odgovori su: djelimično, da, vjerovatno i najvažnije – da, uz pravi pristup, masna jetra je jedno od rijetkih hroničnih stanja koje se može u potpunosti preokrenuti.
Šta je MASLD i zašto se naziv promijenio?
Masna jetra godinama je nosila naziv NAFLD (nonalcoholic fatty liver disease) -nealkoholna masna bolest jetre. U junu 2023. godine, međunarodni konsenzus više od 70 stručnih društava promijenio je naziv u MASLD (metabolic dysfunction-associated steatotic liver disease) – metaboličkim poremećajem uzrokovana steatotična bolest jetre.
Promjena nije samo terminološka. Ona odražava dvije važne stvari.Naziv NAFLD bio je stigmatizirajuci – pojam masna i nealkoholna sugerirao je
da je rijec o osobnoj krivnji pacijenta. Novi naziv tačno opisuje uzrok: metabolička disfunkcija (inzulinska rezistencija, dislipidemija, pretilost) – a ne samo masnoće u hrani. 98-99% pacijenata s dijagnozom NAFLD zadovoljava i kriterije za MASLD. Dijagnoza i liječenje ostaju isti – promijenio se naziv i razumijevanje uzroka.
MASLD ili MASH – koja je razlika?
MASLD je širi pojam koji obuhvata:
MASL – izolirane naslage masnoće u jetri bez upale (rani stadij, reverzibilan)
MASH – metabolički povezani steatohepatitis: masnoće + upala + oštećenje
ćelija jetre (teži stadij, potrebna intervencija)
Fibroza i ciroza – uznapredovalo oštećenje jetre (djelimično ili teže
reverzibilno)
Koliko je masna jetra česta?
Svaka treća do četvrta odrasla osoba ima neku razinu nakupljanja masnoće u jetri. Globalna prevalencija MASLD-a procjenjuje se na 30-32% opće populacije – što je čini najčešćim hroničnim oboljenjem jetre na svijetu.
U rizičnim skupinama, prevalencija je znatno viša:
Pretilost: 60-80% osoba s pretilošću ima MASLD
Dijabetes tipa 2: 50-70% oboljelih ima MASLD
PMOS (biv. PCOS): vidljivo povećana učestalost zbog inzulinske rezistencije
Metabolički sindrom: visoka korelacija s MASLD-om
Napomena: masna jetra može biti prisutna i kod osoba normalne tjelesne
mase – tzv. lean MASLD. Kod ovih pacijenata često postoji inzulinska
rezistencija, genetska predispozicija ili specifični prehrambeni obrasci koji
ubrzavaju nakupljanje masnoće u jetri.
Simptomi i dijagnoza: zašto se masna jetra često propušta
Masna jetra najčešće nema simptoma u ranim stadijima. To je jedan od razloga zašto se kasno otkriva i zašto je toliko zastupljena.
Kada simptomi postoje, mogu uključivati:
Umor i iscrpljenost bez jasnog razloga
Nelagoda ili tupa bol u desnom gornjem dijelu trbuha
Nadutost i težina nakon obroka
Blago povećane vrijednosti jetrenih enzima (ALT, AST, GGT) na nalazima
Kako se dijagnosticira?
Dijagnoza MASLD-a temelji se na:
- Ultrazvuk jetre – osnovna metoda, prikazuje povećanu ehogenost ( svjetlija jetra = više masnoće)
- Krvni nalazi – ALT, AST, GGT, trigliceridi, glukoza, inzulin, HOMA-IR indeks
- FIB-4 skor – neinvazivni marker fibroze iz krvnih nalaza (dob, ALT, AST,
trombociti) - Fibroscan (elastografija) – mjeri tvrdoću jetre, procjenjuje fibrozu bez
biopsije - Biopsija jetre – zlatni standard, ali se rjeđe koristi zbog invazivnosti
Kriterij za dijagnozu MASLD-a: prisustvo hepatične steatoze (>5% hepatocita) uz barem jedan kardiometabolički rizični faktor (prekomjerna tjelesna masa, dislipidemija, hiperglikemija, hipertenzija ili metabolički sindrom).
Prehrana kao terapija
Prehrana i tjelesna aktivnost su intervencija prve linije za MASLD, prema
europskim (EASL-EASD-EASO, 2024) i američkim (AASLD, 2023) smjernicama. Ne čekamo lijekove – počinjemo s promjenama stila života odmah.
Koliko mršavljenje pomaže?
Gubitak 3-5% TM – smanjuje nakupljanje masnoće u jetri (steatozu)
Gubitak 7-10% TM – poboljšava upalu i smanjuje MASH aktivnost
Gubitak >10% TM – može stabilizirati ili čak regresirati fibrozu
Važna napomena: brzina mršavljenja je bitna. Prebrzi gubitak mase (>1,5 kg/sedmično) može paradoksalno pogoršati stanje jetre – nagli kalorijski deficit povećava mobilizaciju masnih kiselina prema jetri.
Mediteranska prehrana ima najjaču i najkonzistentniju znanstvenu potkrepu od svih prehrambenih modela za MASLD. U randomiziranom kontroliranom istraživanju s 259 ispitanika, mediteranska dijeta smanjila je jetrenu steatozu za 39% u 12 sedmica i poboljšala inzulinsku osjetljivost.
Ključne karakteristike:
- Maslinovo ulje – bogato oleinskom kiselinom i polifenolima, smanjuje upalnu aktivnost u jetri
- Riba (masna riba 2-3x/sedmično) – omega-3 EPA i DHA reduciraju de novo lipogenezu u jetri
- Mahunarke, povrće, orašasti proizvodi – vlakna i antioksidansi poboljšavaju crijevni mikrobiom
- Cjelovite žitarice – nizak glikemijski indeks, smanjuju postprandijalne
inzulinske skokove - Ograničeno crveno meso i prerađena hrana – smanjuju zasićene masne
kiseline i dodane sećere
Šta treba posebno izbjegavati
Na osnovu istraživanja, tri prehrambena faktora imaju najštetniji učinak na masnu jetru:
- Fruktoza i dodani šećeri – posebno zaslađena pića i sokovi. Fruktoza se u jetri direktno pretvara u mast (de novo lipogeneza). Čak i bez kalorijskog viška, visok unos fruktoze ubrzava MASLD
- Zasićene masne kiseline – crveno meso, prerađeni mesni proizvodi,
palmino ulje. Aktiviraju upalne signale u hepatocitima - Alkohol (čak i umjeren) – kod MASLD-a nema sigurne granice. I mali unos alkohola doprinosi progresiji, a kombinacija metaboličke disfunkcije i alkohola definira posebnu kategoriju MetALD
Intermitentni post i vremenski ograničena prehrana
Rastući broj istraživanja pokazuje da različite forme intermitentnog posta (16:8, 5:2)poboljšavaju inzulinsku osjetljivost i smanjuju intrahepatičnu mast. Mehanizmi ukljucuju aktivaciju autofagije (samočišćenje ćelija) i smanjenje razine inzulina tokom perioda gladovanja.
Važna napomena: ove pristupe nije preporučljivo provoditi bez stručne podrške,posebno kod osoba s dijabetesom ili na terapiji koja utjece na šećer u krvi.
Suplementacija: šta ima smisla, šta nema
Tržište je prepuno preparata koji obećavaju detoksikaciju jetre i čudo u boci.
Realnost je drugačija. Evo šta je istraživanjima potkrijepljeno:
Omega-3 masne kiseline -(EPA + DHA) Meta-analize pokazuju da suplementacija omega-3 (2-4 g EPA+DHA dnevno) smanjuje jetrenu mast, trigliceride i upalne markere kod MASLD-a. Posebno korisna kod pacijenata s višim trigliceridima i pratećim kardiometaboličkim rizicima.
Vitamin E– Antioksidans koji u dozama 800 IU/dan pokazuje poboljšanje histologije jetre (MASHaktivnost) kod odraslih bez dijabetesa. Preporučuju ga AASLD smjernice za necirotički MASH. Visoke doze vitamina E nisu preporučljive dugoročno bez nadzora – postoje podaci o blago povećanom riziku kod nekih skupina.
Silimarin -(ekstrakt biljke sikavice).Jedna od najistraženijih biljnih supstanci za jetru. Silimarin ima antioksidativno, protuupalno i hepatoprotektivno djelovanje. Studije pokazuju smanjenje ALT i AST vrijednosti te poboljšanje jetrene histologije kod MASLD-a, posebno u kombinaciji s promjenama prehrane.
Vitamin D -Deficijencija vitamina D česta je kod pacijenata s MASLD-om i korelira s težinom bolesti. Suplementacija je indicirana kod dokazanog deficita (25(OH)D < 50 nmol/L)uz K2 i magnezij za bolju iskoristivost.
Probiotici i prebiotici -Crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u MASLD-u kroz os crijevo-jetra. Specifični sojevi (Lactobacillus, Bifidobacterium) i prebiotici (inulin, FOS) pokazuju obećavajuće rezultate u smanjenju jetrene masti i upale. Već postoji dovoljno evidencije za preporuku upotrebe fermentiranih namirnica i hrane bogate vlaknima.
Šta NE preporučujem
Komercijalni preparati za detoksikaciju jetre – bez regulirane formulacije i bez kliničke evidencije
Visoke doze antioksidanasa bez nadzora – više nije uvijek bolje
Suplemente koji nemaju specifičnu indikaciju za pojedinu osobu
Suplementacija je dodatak dobroj prehrani, nikad njena zamjena. Prilagodba svakom pacijentu, uzimajući u obzir sve lijekove i prateća stanja, ključna je za sigurnost i učinkovitost.
MASLD je jedno od rijetkih hroničnih metaboličkih stanja koje može biti u
potpunosti reverzibilno – uz prave promjene i adekvatan nadzor. Rano otkrivanje, individualizirana prehrana i postepena promjena navika donose mjerljive rezultate već u roku od nekoliko sedmica.
Nije potrebna savršena dijeta. Nije potreban drastičan kalorijski deficit. Potreban je održivi, uravnoteženi pristup koji jetra može prepoznati – i na koji odgovori.
Ako su vaši nalazi pokazali povećanu jetrenu ehogenost, povećane enzime ili je ultrazvuk sugerirao steatozu – ovo je pravi moment za razgovor s nutricionistom.
Reference
- Rinella ME et al. A multisociety Delphi consensus statement on new fatty liver disease nomenclature. Hepatology. 2023;78(6):1966-1986.
- EASL-EASD-EASO Clinical Practice Guidelines on the management of metabolic dysfunction-associated steatotic liver disease (MASLD). J Hepatol. 2024;81(3):492-542.
- Chalasani N et al. The diagnosis and management of nonalcoholic fatty liver disease (NAFLD/MASLD): AASLD Practice Guidance Update 2023. Hepatology. 2023.
- Sualeheen A et al. Mediterranean diet for the management of MASLD in non-Mediterranean, Western countries. Nutrition Bulletin. 2024;49(3):321-338.
- Peres WA et al. Dietary interventions in MASLD: a narrative review of evidence, mechanisms, and translational challenges. Nutrients. 2025;17(12):1984.
- Younossi ZM et al. Global epidemiology of nonalcoholic fatty liver disease – meta-analytic assessment. Hepatology. 2016;64(1):73-84.
- Sanyal AJ et al. Dietary interventions and MASLD/MASH. J Hepatol. 2024.
- Bischoff SC et al. Nutritional and fasting strategies for the management of MASLD/MASH.Nutrients. 2025;17:PMC12676304.
- Zelber-Sagi S et al. Long term nutritional intake and the risk for non-alcoholic fatty liver disease (NAFLD). J Hepatol. 2007;47(5):711-717.
- Vilar-Gomez E et al. Weight loss through lifestyle modification significantly reduces features of nonalcoholic steatohepatitis. Gastroenterology. 2015;149(2):367-378.
- Scorletti E, Byrne CD. Omega-3 fatty acids and non-alcoholic fatty liver disease: evidence of efficacy and mechanism of action. Mol Aspects Med. 2018;64:135-146.
- Sanyal AJ et al. Pioglitazone, vitamin E, or placebo for nonalcoholic steatohepatitis (PIVENS trial). N Engl J Med. 2010;362(18):1675-1685.
- Solhi H et al. Silymarin in treatment of non-alcoholic steatohepatitis: a randomized clinical trial. Caspian J Intern Med. 2014;5(1):9-12.
- Kolodziejczyk AA et al. The role of the microbiome in NAFLD and NASH. EMBO Mol Med. 2019;11(2):e9302
